Biljke (uvod; mahovine)

Stablašice su organizmi čije se tijelo (kormus) sastoji od korijena, stabiljke i lista.

• Sustav za učvršćivanje • Sustav za upijanje vode i hanjivih tvari • Ventilacijski sustav- puči • Kutikulu i tvare koje ih štite od isušivanja • Provodno tkivo (prvi put u papratnjača) • Sjemenke sa zalihom hrane i zaštitnim omotačem (prvi put u golosjemenjača) • Plodnica i tučak koji štite cvijet i plod (prvi put u kritosjemenjačama)

• Meristemi • Parenhim • Pokrovno tkivo • Provodno tkivo • Potporno tkivo • Žljezdano tkivo

Meristemi ili tvorno tkivo su vrsta biljnog tkiva koja diobom stvaraju sva ostala tkiva. Građena su od meristemskih stanica ispunjeni gustom citoplazmom.

Primarni meristem čini vegetativni vršak, koji omogućava biljci rast u visinu i stvara ostale biljne organe, i stanice tjemenice, koja stalnim dijeljenje prelaze u trajna tkiva. Sekundarni meristem omogućava biljci rast u širinu. Čine ga vaskularni kambrij, čije stanice formiraju prsten i stvaraju drvo s godovima, i plutni kambrij, čije stanice rastu u potkožnom tkivu i stvaraju koru.

Parenhim ili osnovno tkivo ispunjava međuprostor ostalog tkiva i učvršćuje biljne organe. Dijeli se na asimilacijski parenhim, spužvasti parenhim, spremišni parenhim i aerenhim.

• Asimilacijski parenhim - nalazi se na gornjoj strani lista, sastoji se od izduženih stanica s kloroplastima • Spužvasti parenhim- nalazi se ispod asimilacijskog parenhima, važan za fotosintezu jer prenosi zrak kroz puči i sudjeluje u izmjeni tvari • spremišni parenhim u podzemnim i nadzemnim biljkama- u njemu se skupljaju rezervne tvari; škrob, masti i bjelančevine • aerenhim u vodenih biljaka- sadrži međustanične prostore koji su ispunjeni plinovima.

pokrovno ili kožno tkivo je biljno tkivo koje štiti biljne organe. Čine ga: * pluto; mrtve biljne stanice ispunjene zrakom, njihovim ljuštenjem nastaje kora * epidermalne stanice; na površini zeljastih listova prekriva ih voštana kutikula koje ih štiti od gubitka vode, na površini stvaraju korijenove dlačice

Provodno tkivo je biljno tkivo koje opskrbljuje biljku vodom, hranjivim tvarima i asimilatima. Sastoji se od: * Ksilem; okrenut je prema unutrašnjosti stabiljke, provodi vodu i min. tvari od korijena da lista. * floem; okrenut prema periferiji stabiljke, provodi produkte asimilacije od listova do korijenja.

Potporno ili mehaničko tkivo je biljno tkivo koje daje biljci čvrstoću i elastičnost. Čine ga: * Kolenhim; žive stanice koje stvaraju zadebljanja na uglovima stabiljke * Skelerenhim; mrtve stanice vretenastog oblika

Žljezdano tkivo je biljno tkivo koje stvara različite produkte koji se luče u i izvan biljke. Čine ga: * Hidatode; izlučuju vodu u obliku kapljica na rubovima listova * Nektariji; luče sladak sok nektar koji mami kukce * Žljezdani kanali; stvaraju eterična ulja ili lateks.

Generativni * cvijet * plod Vegetativni * korijen * stabiljka * list

Stabiljka je vegetativni organ koji se nalazi iznad tla, potpuno u vodi ili izvan vode. Razvija se iz vršnog pupa. Razlikujemo: * kladodij - zadebljala i zelena stabiljka pretvorena u organ za asimilaciju. * vitice-preobraženi bočni ogranci koji omogućuju penjanje. * podzemne stabiljke -podanci, gomolji i lukovice.

Geofiti su biljke koje nepovoljne uvjete prežive pomoću podzemnih stabiljki koje sadrže spremišni parenhim.

Listovi su vegetativni organi koji imaju asimilacijsku i transpiracijsku ulogu. Razlikujemo: * Cjelovite listove * Razdijeljene listove * Sastavljene listove Prema razmještaju listovi mogu biti: * Spiralni * Pršljenasti * Ukriženi

U biologiji, asimilacija je pretvorba anorganskih spojeva u organske

Korijen je vegetativni organ koji učvršćuje biljku za podlogu i crpi vodu i min. tvari iz tla. Razlikujemo: * repasti korijen * korijenski gomolj Korijen može imati i druge uloge (Metamorforziran je) * Zračno korijenje- opskrbljuje korijenje zrakom * Adventivno- dodatno učvršćuje biljku za podlogu * Haustorije- korijenje parazitskih gljiva koje crpi vodu i min. tvari domadara.

• Reznicama- reznice su dijelovi stabiljke koji se zbog meristema mogu neograničeno dijeliti i stvoriti novu biljku. • Vriježama- nastaju iz podzemne stabiljke ili korijena iz kojih niče nova biljka. • Bubilima- bubili su nadzemni izdanci na rubu listova. Kada se dovoljno razviju, otkinu se i zakorijene.

Mahovine su kopnene nevaskularne biljke s dobro razvijenim gametofitom u obliku talusa.

Mahovinu čini gametofit na kojem se nalaze korijenčić, stabalce i listići, i sporofit koji izrasta na gametofitu u obliku tobolca. u tobolcu se razvijaju spore koje izlaze otvaranjem tobolca (operkuluma)

Mahovine se mogu razmnožavati spolno i nespolno. * spolnu generaciju čini gametofit koji se sastoji od muških rasplodnih stanica anterijida i ženskih arhegonija. Za oplodnju je potrebna voda. * nespolnu generaciju čini sporofit u kojem se razvijaju spore koje raznosi vjetar. Spore klijaju u prokličicu iz koje se razvija gametofit.

• običan valsak raste u bjelogoričnim i mješovitim šumama • mah trestar raste u močvarama, ima stanice s funkcijom primanja i zadržavanja vode • kalcificirane mahovine na kojima žive bakterije i alge koje luče sluz za koju se vežu kristali kalcijevog karbonata i stvaraju sedru.

Jetranjarke su mahovine s krpastim talusom na kojem se listić ne može odvojiti od stabalca, podsjeća na alge. Primjer takve alge je zdenčara.