Životinje (Oblići, Mekušci)

Oblići su životinje oblog, izduženog, nekolutićavog i dvobočno simetričnog tijela. Pretpostavlja se da su prvo naselili more i kopno, a zatim su se prilagodili na nametnički način života.

Imaju prim. tjelesnu šupljinu pseudocel i prohodno probavilo, nemaju dišni ni optjecajni sustav. Večina ih je razdvojenog spola.

Tijelo oblića pokriva višeslojna kutikula koja služi kao zaštita i potpora tijelu. U tijelu se razlikuju četiri kvadratna mišića. Uporište mišićima daje hidroskelet. Kreću se savijanjem tijela.

Oblići imaju prohodno probavilo. Hrana ulazi kroz usta na prednjem dijelu tijela, a neprobavljeni ostatci izlaze kroz crijevni otvor na stražnjem dijelu tijela. Živčani sustav oblića je u obliku prstena u području ždrijela iz kojeg izlaze uzdužne živčane vrpce. Osjetni organi su uglavnom smješteni u prednjem dijelu u obliku četina, kemoreceptora i papila. Što se tiče disanja,slobodni oblici dišu preko kože, dok su nametnički oblici anaerobni. Oblići su najčešće razdvojenog spola i imaju unutarnju oplodnju.

Dječija glista je nametnik koji živi u probavnom sustavu kralježnjaka. Hrani se sadržajem crijeva domadara. Oplođena jaja izlaze s neprobavljenim ostacima u vanjsku okolinu. Jaja se unesu u tijelo sljedećeg domadara kada domadar pojede hranu ili popije vodu s jajima oblića. Iz jaja se u crijevu razvijaju ličinke koja probijaju stijenku crijeva i krvotokom dospjevaju u pluća. u plućima razaraju alveole, ulaze u dušnik i ždrijelo i nastavljaju put sve do tankog crijeva. Pri ozbiljnijoj zarazi može doći do krvarenja i smetnji pri disanju

• Bijela glistica je čest nametnički oblić kod čovjeka. Živi u debelom crijevu, a ženka izlazi do crijevnog otvora, gdje polaže jaja kojima je potreban kisik za razvoj. Kretanje ženke oko crijevnog otvora uzrokuje jak svrbež, a infekcija se dalje širi neopranim rukama, rubljem, dodirima i neopranim voćem i povrćem • Zavojita trihina živi u tankom crijevu čovjeka i mesojednih sisavaca, pogotovo svinja i štakora. Štakori se zaraze trihinelom jedući svinjsko meso iz klaonica, a svinje se zaraze kada pojedu štakora. Ako čovjek pojede zaraženo svinjsko meso, može dobiti bolest trihinelozu tako što se čahure s trihinama otope u želudcu i spolno sazrijevaju u tankom crijevu. Mlade trihine iz tankog crijeva dospjevaju kroz limfne žile u najaktivnije mišiće (ošit, jezik i dr.) i tu se stvara čahura u koju se nakon nekog vremena ulaže vapno. Čahura se može zadržati u čovjeku i do 30 godina. Simptomi trihineloze su glavobolja, grčevi u mišićima, groznica i proljev, a preventira se trihineloskopskim pregledom svinjskog mesa u veterinarskoj stanici.

Mekušci su bilateralno simetrične ili asimetrične životinje sa sekundarnom tjelesnom šupljinom. Na njihovom tijelu mogu se razlučiti: glava s usnim otvorom i osjetnim organima, stopalo za kretanje, utrobna vreća s unutarnjim organima i vapnenačka ljuštura koja štiti tijelo. Živcani sustav građen je od 4-5 parova ganglija povezanih živčanim vrpcama. Za izlučivanje im služe metanefridiji.

• Jednoljuštari • Mnogoljuštari • Bezljuštari • Kopnonošci • Puževi • Školjkaši • Glavonošci

Puževi su najveći i najraznolikiji razred mekušaca. Žive na kopnu i u vodi. Tijelo im je asimetrično. Većina puževa ima jednodjelnu zavijenu ljušturu, kućicu. Tijelo puža prekriva epiderm koji sadrži žljezdane stanice koje izlučuju sluz.

Puževi imaju prohodno probavilo koje započinje ustima. Puževi imaju hrapavu strukturu za usitnjavane hrane na jeziku- radulu. Iz usta hrana dolazi u želudac, gdje započinje izvanstanična probava. Usitnjena hrana dolazi u kanaliće probavnih žlijezda gdje se odvije unutarstanična probava. Na želudac se nastavlja debelo crijevo, koje završava crijevnim otvorom. Puževi imaju razvijena mehanička i kemijska osjetila. Na glavi se nalaze oči i ticala, a na stopalu statocisti za ravnotežu. Puževi imaju otvoren optjecajni sustav, tj. žile iz srca se prekidaju i tjelesna tekućina hemolimfa se izlijeva u tjelesne šupljine Vodeni puževi izmjenjuju plinove preko škrga, a kopneni preko mreže kapilara- “pluća” Izlučivanje se vrši metanefridijima.

Puževi mogu biti razdvojenog spola ili dvospolci. Oplodnja se može odvijati u vanjskoj sredini ili u plaštenoj šupljini. Razlikujemo 3 skupine puževa: prednjoškržnjaci, stražnjoškržnjaci i plućnjaci.